
Oplus_131072
Umuganura ni umwe mu minsi y’ingenzi mu mateka y’u Rwanda, ukaba warahoze ufatwa nk’umunsi mukuru w’igihugu cyose, ugahuzwa n’umuco wo gushimira Imana, abami, imiryango n’abahinzi ku musaruro w’umwaka.
Ni umunsi werekana ubusabane bw’Abanyarwanda, icyubahiro cy’umurimo, no gushimira ibyavuye mu buhinzi n’ubworozi.
Umuganura mu mateka: Umunsi w’ingenzi mu buzima bw’igihugu
Umuganura watangiye gushinga imizi mu bihe bya kera, mbere y’umwaduko w’abazungu, aho wakorwaga nk’igisobanuro cy’ubumwe bw’igihugu n’ishimwe ry’icyo Imana yahaye Abanyarwanda.
Wakorwaga mu ntangiriro z’ukwezi kwa Kanama, mu gihe imyaka yari imaze kwera. Abaturage bakoraga ibirori bikomeye byo kugeza ku mwami ibisigo, imbuto zeze mbere (nk’amasaka, ibigori, amateke n’ibindi), n’amaturo aturuka ku musaruro w’inka n’amatungo.
Umwami yakiraga uwo musaruro mu buryo bw’imihango, agasangira n’abaturage, agaha umugisha igihugu, ndetse n’abacuruzi n’abahinzi bakarushaho kugira umwete mu mirimo yabo. Umuganura wari ubaye nk’igihe cyo guhura nk’igihugu, guhuza umutima, kwibuka ababyeyi n’abakurambere, no gutegura uko ubuzima bw’imyaka iri imbere buzagenda.
Ibihe byo guhagarika Umuganura: Ikinyejana cya 20
Mu gihe cy’ubukoloni, cyane cyane mu myaka ya 1930, Umuganura wahagaritswe n’abakoloni b’Ababiligi, bawufata nk’igikorwa cyari gifite imbaraga za politiki n’umuco bihabanye n’ibyifuzo byabo byo guhindura u Rwanda. Basimbuje uwo munsi indi minsi yabo y’idini cyangwa iya politiki ya gikoroni, bikuraho byinshi byasigasiraga indangagaciro z’Abanyarwanda.
Ibi byatumye Abanyarwanda batakaza umuco wo gusangira, guharanira iterambere ry’ubumwe, n’agaciro k’ibikomoka ku musaruro wabo. Umuganura wahindutse amateka, ariko ntiwibagiranye burundu mu mitima y’abakuze, abamenyereye kuwuha agaciro.
Isubukurwa ry’Umuganura mu gihe cya Repubulika
Nyuma ya Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994, Leta y’u Rwanda yashyize imbaraga mu gusubiza agaciro umuco, indangagaciro z’igihugu n’umuco w’ubumwe. Ni muri urwo rwego Umuganura wongeye guhabwa agaciro wari warambuwe.
Guhera mu mwaka wa 2006, Leta y’u Rwanda, binyuze muri Minisiteri y’Umuco n’Urubyiruko, yongeye gushyiraho igikorwa cy’umuganura nk’umunsi ngarukamwaka, ugasigwa igicumbi cy’umuco wo kwishimira no guha agaciro umurimo, ubuhinzi, uburere, n’iterambere. Muri 2011, Umuganura wemejwe nka fête nationale culturelle—umunsi w’umuco w’igihugu, uhuzwa n’imihango y’ubumwe bw’igihugu n’isuzuma ry’aho u Rwanda rugeze mu bukungu n’imibereho.
Icyo Umuganura usobanuye mu gihe cya none
Uyu munsi, Umuganura wizihizwa ku rwego rw’igihugu, ku rwego rw’uturere, imidugudu no mu miryango. Ni igihe cyo kugaruka ku ndangagaciro z’umuco nyarwanda, aho abaturage basangira ibiryo bya gakondo, bakaririmba, bagasabana, ndetse hakabaho n’ibiganiro bigamije gukangurira abantu kugira uruhare mu kwihangira imirimo, guteza imbere ubuhinzi, gufasha abandi no kubungabunga umuryango.
Umuganura ni umwanya wo kwishimira ibyagezweho, ariko unatanga umwanya wo gusuzuma imbogamizi no guhindura icyerekezo kugira ngo ejo hazaza h’u Rwanda hube heza kurushaho.
Umuganura n’ejo hazaza h’u Rwanda
Muri iki gihe cy’ikoranabuhanga n’impinduka z’ikirere, Umuganura wifashishwa mu gusigasira umuco no guhuza amateka n’ahazaza. Urubyiruko rushishikarizwa gusobanukirwa n’akamaro k’uyu munsi, kugira ngo rufate iya mbere mu kubaka u Rwanda rwihagazeho, ruzira ubukene n’ubusumbane.
Umuganura ntukiri umunsi wo kurya gusa, ahubwo ni umunsi w’ukwemera ko iterambere rishingira ku bumwe, umurimo, umuco no gufatanya. Ni ishusho y’uko igihugu gishobora kwibohora, kikubaka ejo hazaza hisunze ibyo cyarazwe byiza n’abakurambere.
Umuganura ni intangiriro y’ubutumwa bw’ubumwe, ubufatanye, ishimwe n’iterambere. Ni umuhango wihariye mu mateka y’u Rwanda, ugamije kwibutsa buri wese ko igihugu gitera imbere ari uko abanyagihugu bakora, bagakunda igihugu cyabo, kandi bagaha agaciro ibikomoka ku musaruro wabo.
Uyu munsi tariki ya 1 Kanama 2025, u Rwanda rwongeye kubona agaciro k’umuganura nk’ishingiro ry’iterambere rirambye.
